preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Korisni linkovi
Hrabri telefon

Vijesti

Obilježavanje Europskog dana jezika

Već dvadeset godina diljem Europe slavi se Europski dan jezika.

Ekonomska škola Velika Gorica nastoji svake godine obilježiti datum proslave – 26. rujna, ne samo prigodnim plakatima u školskim hodnicima ili razredu, nego i u neposrednoj nastavi stranih jezika. Koliko je bitno učenje stranih jezika, odavno je prepoznato u našoj školi jer se učenicima pruža prilika da osim engleskog jezika uče i njemački jezik.

 

Učenici završnih razreda otkrili su nam zanimljive i zabavne činjenice o jeziku: najduža riječ nije njemačka, kako su mnogi mislili, ona od 67 slova – Grundstücksverkehrsgenehmigungszuständigkeitsübertragungsverordnun, nego ona koja potječe iz antike. Smislio ju je Aristofan, a ima čak 187 slova!

Učenici su također imali priliku čitati i izgovarati teško izgovorljive riječi ili Zungenbrecher – tongue twisters, kao npr: „Zwei schwarze schleimige Schlangen sitzen zwischen zwei spitzen Steinen und zischen“ ili  „How much wood would a woodchuck chuck if a woodchuck could chuck woodA woodchuck would chuck all the wood that he could if a woodchuck could chuck wood“.

Naučili su prevoditi neke palindrome ili idiome na više jezika kao što je poznati engleski idiom Like father like son  (Kakav otac, takav sin.) odnosno  Der Apfel fällt nicht weit vom Stamm (Jabuka ne pada daleko od stabla.)

Upoznali su se s činjenicom da postoje jedinstvene riječi u mnogim jezicima, karakteristične samo za dotičnu zemlju, kao što su: dilly-dally (presporo se kretati) ili njemačka Zechpreller (netko tko odlazi ne plaćajući račun). Učenici su slušali dijaloge na mnogim stranim jezicima i pokušavali prepoznati o kojem se jeziku radi.

Saznali su i činjenice o jezicima koje bi mogle pripadati rubrici u novinama Jeste li znali? Npr.: „Postoji oko 225 autohtonih jezika u Europi - oko 3% od ukupnog svjetskog broja, a 6000 i 7000 jezika u svijetu – koje govori 7 milijardi ljudi, podijeljenih u 189 samostalnih država, a većina svjetskih jezika govori se u Aziji i Africi.

Na plakatima u školi mogu se pročitati i druge zanimljivosti o jezicima.

Međutim, najzanimljiviji je bio učenički odabir jezika koji će predstavljati na nastavi. Tako smo imali prilike čuti kako se broji na kineskom jer u razredu imamo učenicu koja ga uči već duže vrijeme, zatim na turskom, mađarskom, švedskom ili ruskom. Vidjeli smo kako se kaže Kako si? na znakovnom jeziku, a naučili smo i puno turskih i ruskih riječi jer imamo u razredu dobre poznavateljice i tih jezika.

Učenje stranih jezika nosi sa sobom mnoge prednosti. To čini učenje dodatnih jezika lakšim, proširuje proces razmišljanja i njeguje kontakte s drugim ljudima i njihovim kulturama. Sve više naših učenika dokazuje svojim primjerom da je to, ne samo u teoriji, nego i u praksi - baš tako!

Pripremila: Anita Bilić, prof.




Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: IRENA RAJKOVIĆ   datum: 5. 10. 2021.

Vijesti

Obilježavanje Europskog dana jezika

Već dvadeset godina diljem Europe slavi se Europski dan jezika.

Ekonomska škola Velika Gorica nastoji svake godine obilježiti datum proslave – 26. rujna, ne samo prigodnim plakatima u školskim hodnicima ili razredu, nego i u neposrednoj nastavi stranih jezika. Koliko je bitno učenje stranih jezika, odavno je prepoznato u našoj školi jer se učenicima pruža prilika da osim engleskog jezika uče i njemački jezik.

 

Učenici završnih razreda otkrili su nam zanimljive i zabavne činjenice o jeziku: najduža riječ nije njemačka, kako su mnogi mislili, ona od 67 slova – Grundstücksverkehrsgenehmigungszuständigkeitsübertragungsverordnun, nego ona koja potječe iz antike. Smislio ju je Aristofan, a ima čak 187 slova!

Učenici su također imali priliku čitati i izgovarati teško izgovorljive riječi ili Zungenbrecher – tongue twisters, kao npr: „Zwei schwarze schleimige Schlangen sitzen zwischen zwei spitzen Steinen und zischen“ ili  „How much wood would a woodchuck chuck if a woodchuck could chuck woodA woodchuck would chuck all the wood that he could if a woodchuck could chuck wood“.

Naučili su prevoditi neke palindrome ili idiome na više jezika kao što je poznati engleski idiom Like father like son  (Kakav otac, takav sin.) odnosno  Der Apfel fällt nicht weit vom Stamm (Jabuka ne pada daleko od stabla.)

Upoznali su se s činjenicom da postoje jedinstvene riječi u mnogim jezicima, karakteristične samo za dotičnu zemlju, kao što su: dilly-dally (presporo se kretati) ili njemačka Zechpreller (netko tko odlazi ne plaćajući račun). Učenici su slušali dijaloge na mnogim stranim jezicima i pokušavali prepoznati o kojem se jeziku radi.

Saznali su i činjenice o jezicima koje bi mogle pripadati rubrici u novinama Jeste li znali? Npr.: „Postoji oko 225 autohtonih jezika u Europi - oko 3% od ukupnog svjetskog broja, a 6000 i 7000 jezika u svijetu – koje govori 7 milijardi ljudi, podijeljenih u 189 samostalnih država, a većina svjetskih jezika govori se u Aziji i Africi.

Na plakatima u školi mogu se pročitati i druge zanimljivosti o jezicima.

Međutim, najzanimljiviji je bio učenički odabir jezika koji će predstavljati na nastavi. Tako smo imali prilike čuti kako se broji na kineskom jer u razredu imamo učenicu koja ga uči već duže vrijeme, zatim na turskom, mađarskom, švedskom ili ruskom. Vidjeli smo kako se kaže Kako si? na znakovnom jeziku, a naučili smo i puno turskih i ruskih riječi jer imamo u razredu dobre poznavateljice i tih jezika.

Učenje stranih jezika nosi sa sobom mnoge prednosti. To čini učenje dodatnih jezika lakšim, proširuje proces razmišljanja i njeguje kontakte s drugim ljudima i njihovim kulturama. Sve više naših učenika dokazuje svojim primjerom da je to, ne samo u teoriji, nego i u praksi - baš tako!

Pripremila: Anita Bilić, prof.




Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: IRENA RAJKOVIĆ   datum: 5. 10. 2021.

Tražilica

VAŽNO

UPUTE ZA EVAKUACIJU U SLUČAJU POTRESA

Priloženi dokumenti:
upute potres.pdf


Potvrde za učenike

Kalendar
« Siječanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji


Pomoć mladima


Virtualna knjižnica

Virtualna knjižnica EŠVG


Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja

Oglasna ploča
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka

Sigurnost

"Kako zaštititi djecu na internetu"

Program Zaštita sigurnosti djece na internetu i u svijetu mrežnih tehnologija pokrenut je u suradnji Ministarstva znanosti i obrazovanja i Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) te partnerstvu s Hrvatskom poštom.

U cilju edukacije roditelja i djece, HAKOM je pripremio i video o zaštiti djece na Internetu koji je dostupan na poveznici http://bit.ly/HAKOM5 , a čija je glavna namjena upućivanje djece o prihvatljivom i odgovornom komuniciranju na Internetu te stvaranju odnosa povjerenja u kojem se djeca odraslima uvijek mogu obratiti ako se zbog korištenja Interneta osjećaju nelagodno, ustrašeno ili ugroženo.

http://bit.ly/HAKOM4 - brošura „Kako se zaštititi u svijetu interneta i mobilnih telefona“
http://bit.ly/HAKOM5 - video o zaštiti djece na Internetu

 

 


E-dnevnik

CODE


Brojač posjeta
Ispis statistike od 11. 12. 2015.

Ukupno: 354821

Hrabri telefon
Hrabri telefon


Sigurnost


Korisni linkovi
Učenički servis


Anketa
Crno ili bijelo?




Forum

Korisni linkovi
Dnevni tisak


Arhiva dokumenata




preskoči na navigaciju